Zagrebački dekameron

novele o životu i njegovim strastima

Bilješka autora



Zagrebački dekameron zbirka je priča od novela lakih koje nepretenciozno troše vrijeme kao hobi jedne duše koja provodi večeri uz poeziju pera od tipki što kotrljaju riječi. Ako ste pismenost svoju uzdizati stali i razumijete se u zadovoljstva razna, podarite si trud i pročitajte ovaj proslov od riječi ter odlučite vrijedi li vam virit' kroz ključanicu ili otvorit' škrinjicu u koj' blago se krije.

Proslov od zrna bibera

Postoji li svaka sličnost sa likovima i prilikama raznim u koje vas život dovede te je li ona namjerna ili slučajna, to zaključite sami. Želite li iz bilo kojeg razloga autora pohodit' kliknite na spojku preko koje se sa autorom brzo opći:

mail search:
bocacciozg@yahoo.com





Purgeraj



Popevke sem slagal i rožice bral i Zagrebu samo ja mladost sem dal ...
Samo za purgere i one koji Zagreb u srcu nose i time se ponose.


© Zbudimo se purgeri
© Priča iz Saloona
© Duhanski put
© Pimpek plac
© Zrinjevac
© Republika peščenica
© Adventske špelancije
© Zagreb, Amerika u malom




Priče sa zapadne strane



Tematska svaštara od niske priča, crtica i novela koje meštar Bocaccio ispriča i odasvud ih skupi u kolekciju zbirke kao spomen na ljudski um koj' istovremeno veleban je al' ponekad i glup jest a sve to bez pretenzije da konačnu pouku smjerniku on dade.

© Bez velikih riječi ...

© Priče iz Bečke šume ...
© Violini s ljubavlju ...
© Najveća moguća cijena ...

© Piratice s Kariba ...
© Stockholmske vertikale i paralele ...
© Galebovi u slici i riječi ...
© Pit i to je Amerika ...

© From Moscow with love ...
© Space oddity - part 1 ...
© Space oddity - part 2 ...
© Born to be Wild ...
© Meeting with the Boss ...
© Corridrs of Time (Newgrange)...
© Irske razglednice ...
© Paris latinos ...
© Belfast 55 ...
© Proud to be Scotch ...
© Legenda o Sretnom Princu na dvoru Kralja Artura ...

© Kad muškarci kuhaju ...
© Zagrebačke priče: Posljednji fijaker ...
© Čuvar Irske u zimskom razdoblju ...

© Heidelberg - Stars on 45 ...
© Gastronaut - Stars on 45 ...
© Moja Domovina u slučajno nabacanim fotografijama s voznim redom ...
© Gastronautika u pregršt fotografija ...
© Chicago - my kind of town ...
© Bocaccio u Africi ...
© Ukratko iz Nairobija ...
© Advent u Nairobiju ...

© Prvi mačići se red blogere bacaju ...
© Sve što ste željeli znati o safariju, a niste se usudili pitati ...
© Sva čuda svijeta ...
© Cheri Cheri Lady ...
© Taman za Meštra Bocaccia ...
© Geiles Leben ...
© Nebo ...
© Sreća ...

© Priča o sedam zečića ...
© Snovi
© Samo za odabrane

© Moja najljepša priča

Copyright © by Bocaccio, Zagreb




Što muškarci žele



Jedna tematska niska priča, crtica i novela koje meštar Bocaccio ispriča i odasvud ih skupi u kolekciju zbirke bez pretenzije da nešto posebno pametno on veli već samo da vas razveseli.

© Vožnja je strast

© Pet razloga zašto se šveđanke ne boje zime ...
© Švedski brendovi u slici i riječi ...
© Coolest things in the world

© Ja się boję sama spać
© I mi konja za trku imamo
© Born to be wild u 17 slika

© Mercedes-Benz


Copyright © by Bocaccio, Zagreb




Basne za velike i male



Niska basni raznih koja poduči, zabavi i k tomu jošte na načine razne korisna bude biti može jer napuni i izdovolji i trbuh i tijelo i um ljudski raznim radnjama zadovolji. I sve to baš onako kako na životinjskoj farmi priliči i na njoj treba biti a koje se pametan čovjek ponekad razložno valja kloniti.

© Večernja škola
© Tata ti me voliš
© Božićne priče za velike i male
© To Be or Not To Be
© IzPonova (Orlići opet lete)
© Božićna priča
© Ljubitelji životinja u policijskoj stanici 666
© Ljevica i desnica u vrijeme adventa ...

Copyright © by Bocaccio, Zagreb



subota, 30.08.2014.

K Crnom Orlu






Vrlo malo zagrepčana, a gotovo niti jedan dojdek, zna za Jurjevsko, možda najstarije službeno groblje u Zagrebu. Utemeljeno u 14. stoljeću bilo je to groblje siromaha. Baš kao i danas, u to vrijeme Medvednica bi prepuna kestenovih stabala. A put ka njoj i podosljemenskim posjedima stanovnika Gradeca, kao i put ka groblju vodio je kroz vrata kamene kule, tik uz utvrdu zvanu Popov Toranj, današnju Zvjezdarnicu. Zato su to groblje građani Gradeca nazivali Groblje kraj Kestena. Početkom 19. stoljeća kada su srušene preostale gradske zidine i uz rub Gradeca redom niče palača do palače, u prostor podno tornja doseli se 1832. Do dan danas najstarija kavana jugoistočno od Beča, Palainovka. Nekada naziva Kipni trg, kada podno tornja koji je 1903. i preuređen u zvjezdarnicu, sa kavanom na platou ispod kavane, u spomen na hrvatske preporoditelje 1928. trg se nazove Ilirskim trgom.

Od Ilirskog trga prema sjeveru, samim hrbatom brijega prostire se Jurjevska, jedna od najstarijih gradskih ulica. Njen prvi dio do Mlinarske krije neke od najvećih zagrebačkih zanimljivosti vezanih za politiku, umjetnost, znanost i tehniku. Na broju 9, gdje je danas Španjolska ambasada, u kući koju izgradi Bartol Felbinger, rođen je i živio pisac i političar, prvi Hrvatski ban pučanin, Ivan pl. Mažuranić. Nedaleko od nje, na suprotnoj strani na broju 10 kuća je u kojoj po dolasku s roditeljima iz rodnog Tovarnika pa do bijega u Pariz 1904., te od kasnijeg povratka 1905. pa do odlaska u bolnicu gdje umire, živi i djeluje utemeljitelj hrvatske moderne, Antun Gustav Matoš.

Tik do nje, na broju 12 rođen je i do odlaska u Njemačku živi fizičar i termodinamičar svjetskog glasa, zagrepčanin Fran Bošnjaković (1902.-1993.). U Dresdenu 1935. izdaje prvu knjigu o Termodinamici u svijetu, a od 1936. profesor je na Zagrebačkom Sveučilištu. Aktivni je sudionik pionirske ere razvoja raketne i nuklearne tehnike i bliski suradnik Wernera von Brauna. Po završetku WW2, nakon dvogodišnjeg zatočeništva u partizanskom koncentracionom logoru, vraća se u Zagreb gdje iako degradiran 1951. postaje rektor Zagrebačkog Sveučilišta. Zbog neslaganja sa komunističkim režimom odlazi u Njemačku gdje je profesor na Sveučilištima u Branschweigu i Stuttgartu te surađuje s NASA-om. Na sva tri Sveučilišta predaje Termodinamiku i piše knjige. Po obnavljanju Hrvatske države izabran je za akademika.








Jurjevsko groblje je godine 1622. službeno uređeno za pokapanje stanovnika Gradeca kada i dobiva malu kapelicu. Na tom groblju, do preseljenja posmrtnih ostataka ukopanih na susjedni brijeg, gdje se na nekadašnjem posjedu Ljudevita Gaja 1879. sagradi novo gradsko groblje, Mirogoj, pokapani su preporoditelji, svi redom stanovnici Gradeca: Stanko Vraz (1851.), Ljudevit Gaj (1872.), Fran Kurelac (1874.) i Vjekoslav Babukić (1875.). Jurjevsko pamti i najveći sprovod 19. stojeća u Zagrebu kome je prisustvovalo gotovo desetak tisuća ondašnjih stanovnika Zagreba. Bio je to pokop srpanjskih žrtava, redom sudionika protumađaronskih demonstracija na Markovom trgu održanih 29. srpnja 1845. Kosti hrvatskih preporoditelja prenesene su 1885. u arkade na Mirogoj a 1895. prenose se i kosti srpanjskih žrtava nakon čega se Jurjevsko zatvara kao groblje. Danas na groblje još samo podsjeća kapelica i pokoja stara nadgrobna ploča u malom parku.




Najpoznatiji zagrebački i hrvatski klasicistički graditelj prve polovine 19. stoljeća, Bartol Felbinger rođen je 15. rujna 1785. u Chlebu (Češka). Umro je 17. veljače 1871. u Zagrebu. Do 1809. radi u Beču kao zidarski pomoćnik kod F. Wipplingera te F. Zaunera, direktora Akademije likovnih umjetnosti, a zatim kao crtač na izgradnji dvorca Laxenburg. Nakon šest godina boravka u Beču Bartol postaje vrhunski crtač arhitektonskih nacrta. Po dolasku u Zagreb što radi a što se javlja na natječaje na svim većim javnim i brojnim privatnim projektima u Zagrebu i okolici kao i širom Hrvatske. Među brojnim radovima reprezentativnošću osobito se ističe nerealizirani projekt Đakovačke katedrale.


Prvi pisani spomen ljekarne u Hrvatskoj datira iz 1271. kada se 29. listopada spominje ljekarna u Trogiru. Najstariji spomen u Zagrebu datira iz 1355. gdje se ne spominje određena ljekarna već samo sudska parnica između ljekarnika Jakova i jednoga Gradečkog krznara. Pretpostavlja se kako je Jakov doseljenik iz Italije i da upravo on radi u Gornjogradskoj ljekarni što u to doba ne bi neuobičajeno. Gradec je tada prepun venecijanskih obitelji o čemu svjedoči i Mletačka ulica, možda jedina od ulica čije ime u Zagrebu od postanka do danas osta nepromijenjeno.

U to vrijeme Gornjogradska ljekarna već se nalazi se na mjestu sadašnje ljekarne, na uglu Kamenite i Habdelićeve. U njoj od 1399., baš u toj istoj kući kraj Kamenitih vrata, radi i živi Nicolo, praunuk znamenitog pisca La Divina Commedia, Dante Alighierija. Gornjogradska ljekarna u Kamenitoj 9 tako je nositeljica tradicije ljekarništva koje se već od polovice 14. stoljeća razvija tu negdje uz čudotvornu Advocata Urbis Zagrabiae, Kamenita vrata, a sve uz titranje plamena mnogih svijeća i tihih molitvi za vlastito ozdravljenje i ozdravljenje svojih najbližih i najdražih.



U salonu stare kuće u Visokoj, duboko zavaljeni u foteljama, sjede Bocaccio i Furbi. Kroz otvoren prozor vrta što spušta se prema košarkaškom igralištu i Saloonu podno brijega, u rasvijetljenu sobu ulazi tiha muzika rane ljetne noći sa Tuškanca prepunog krijesnica. Oni pričaju:
„Danteova obitelj ponosila se je starim porijeklom. Smatrala se potomcima plemenitaške loze rimskih osvajača Firence. Dante se negdje između 1290. i 1295. želio posvetiti politici pa se upiše u ceh liječnika i ljekarnika.“ pričao je Bocaccio.
„Kako li se samo tradicija nastavlja? Zanimljivo kako dan i danas masa političara dolazi upravo iz liječničke struke.“ ubaci Farbi a Bocaccio nastavlja:
„Zagreb je specifičan što se upravo u njegovoj sredini zbio prvi i jedini dodir nekog pripadnika njegove obitelji sa ljudima izvan Italije. Danteov kult i neposredno poznavanje njegovog spjeva duboko su ukorijenjeni u obiteljsku tradiciju pa se lako da zaključiti kako veličina njegove poezije, mit i legenda vezana uz njega, a što već bi potvrđeno njegovom slavom u Italiji, zaokuplja svijest Pietrovih sinova i unuka. Pa tako Nicolo, naslijedivši od oca predaju i rad, donosi ga sa sobom u Zagreb i sa njime upoznaje krug ljudi s kojima se po dolasku druži.“ pričao je Bocaccio.
„Hoćeš reći kako po dolasku iz Italije Nicolo svojim zagrebačkim pacijentima osim veronskog kemijsko-medicinskog umijeća poklanja i pradjedove stihove?“ upita Furbi.
„Ne zna se točno ali se zna, čak je ostalo zabilježeno kako su načitani stanovnici Gradeca poznavali Danteov rad i cijenili njegovo djelo. Uostalom, Gradec je u to vrijeme pod jakim kulturnim utjecajima iz Italije što u Zagrebu ostaje kroz stojeća, sve do današnjih dana. Ne zaboravi kako u to vrijeme živi Barbara Celjska, Crna Kraljica, supruga Ugarskog kraja Sigismunda Luksemburškog koji zbog prevlasti u Dalmaciji ratuje sa papom Piom II u sjevernoj Italiji.“ pričao je Bocaccio.
„Da, otprilike baš kao što građani Gradeca ratuju oko posjeda sa Crnom Kraljicom, pardon Barbarom Celjskom.“ ispali Furbi.
„Točno. A oba rata, da ne velim spora, završe neriješeno. Nego, kako napreduje ona tvoja priča sa onom coprnicma i Renatom?“ upita Bocaccio.
Želiš li uistinu to znati?" upitno mu odgovoara Furbi.
„Naravno, treba to sve zabilježiti na papir, pardon nakuckati u laptop." odgovara Bocaccio.
„Ako imaš vremena i ako želip, mogu ti je sada nastaviti." odgovara Furbi.
„Samo ti pričaj, večera još nije gotova pa imamo vremena." zaključuje Bocaccio pokazujući u pravcu kuhinje odakle su se stidljivo šire opojni mirisi.



...Na tavanici štacuna visjahu snopići prašna bilja, na policama stajahu šareni lončići i veliki i mali, a uz njih ležaše ogromna knjižurina. Vrh toga ne bijaše ništa u sobi van prost stol i tri četiri stolčića. Gospodar Gialimello, čovjek visok suh, blijed, crnokos i dugobrad, odjeven u dugu crnu haljinu, stajaše upravo kod ognjišta, te je malim miehom pirio vatru, nad kojom je visio kotlić...
Tako zapiše August Šenoa, godine Gospodnje 1860.



Prvi gradski propis koji regulira rad Gornjogradske ljekarne datira iz 1425. kada se u Statutu Gradeca spominje prvi službeni naziv: Apotheca Civitatensis ad Aquillam Nigram. Naime, u prostoru ljekarne u to vrijeme bi smještena i krčma, kasnije kavana, "K crnom orlu" .

S druge strane podno Kamenitih vratiju, na platou u Dugoj ulici, danas Radićevoj, od sredine 19. stoljeća prostor zauzima kavana "Kod crnog psa" koja postoji i danas i pamti se po prvom zagrebačkom crncu. Naime, vlasnik Ladislav Beluš za svoju kavanu, po povratku iz Zanzibara dovodi u Zagreb svog prijatelja crnca, kmicu Diega Maria Santiagu de Sangora, te ga upošljava kao natkonobara i tako atrakciju gostima svoga lokala ponudi.







Pita učiteljica Ivicu:
„Tri ptice sjede na grani! Upucaš li jednu, koliko ih je ostalo?“
„Nijedna, ostale se uplaše pucnja i odlete.“ veli Ivica.
„Nije točno. Ostaju dvije, ali mi se sviđa način kako razmišljaš.“
Ivica uzvraća. Pita učiteljicu:
„Učiteljice, recite vi meni ovo. Tri cure idu ulicom. Svaka ima sladoled. Jedna ga liže, druga gricka, a treća uvlači u usta. Koja od njih je udana?“
Učiteljica se crveni ali ipak odgovara:
„Pa vjerojatno ona što ga uvlači u usta. „
Ivica će na to na to:
„Nije, već ona što ima prsten, ali sviđa mi se način na koji razmišljate!“



Uspevši se Kožarskim stubama do Mlinarske ulice Furbi pozove:
„Bo dođi! Idemo dolje na Jurjevsku pa do Palice.“
Pas ga pogleda zatim se okrene i krene u naznačenom pravcu. Došavši do Ilirskog trga oboje skrenu na desno okolo malog parka pa oko kapelice i potom se stubama uspnu na plato ispred kavane.
„Bo,čini mi se da za onim stolom sjede naše poznanice. Idemo ih pozdraviti.“ Furbi se obrati psu.
I zaista, za stolom u sjeni stoljetne topole, sjedile su naše poznanice: Agata, Bobata i Amata. Pored Amate bila su dječja kolica.
„Dobar dan gospodične.“ Furbi naglasi zadnju riječ da bi potom upitno pogledao prema malenoj prilici koja je sjedila u kolicima i u ustima držala dudu „Čiji je to nasljednik?“ upita.
„Nasljednica." ispravi ga Agata i namigne „Misliš čija je?“
„Zove se Beata.“ ubaci se Bobata gledajući djetešce i govoreći „Je li mala, buci buci bu! Vidi što za tebe ima teta Bobata!“ mašući ispred djetešca malenom lutkicom vještice na metli.
„I što misliš, čija je?“ okrene se Furbiju pa zagonetno upita Amata.
„Pa ovako ...“ otegne Furbi pogledavajući čas jednu čas drugu a čas treću coprnicu koje su mu se sve zavodljivo smješkale „Recimo da nije od niti jedne. Vi ste joj tete, zar ne?“ upita da bi potom dodao „A ako ste joj vi tete, mama mora biti ...“
„Tko?“ složno u glas upitaju sve tri.
„Renata.“ kratko se nasmije Furbi pitajući sam sebe otkuda mu sama pomisao i na kraju riječ u njegovim ustima.
„Bravo!“ zaplješću sve tri coprnice „A sad nam se pridruži. Bo će čuvati Beatu, zar ne Bo?“ sve tri se okrenu psu koji se približi djetešcu i nježno ga lizne na što se mala Beata razgali od sreće i počne veselo smijati.
Pas potom legne pored Beate. Furbi sjedne i pridruži ime se.
„A gdje je mama?“ upita Furbi.
„A mi mislile kako ti znaš i dolaziš nam to reći?“ u glas mu odgovore sve tri coprnice.
„No dobro, da ti objasnimo to za Beatu.“ progovori Agata.
„Sinoć po dolasku u hotel vratile smo se načas u vrijeme iz kog pobjegosmo ...“ nastavi Bobata ...
„... da uzmemo malu Beatu koje je bila kod oca podno Medvedgrada ...“ nadoveže Amata ...
„... u Kulmerovom dvorcu, kako vi danas zovete onaj posjed u Šestinama ...“ ubaci se Agata ...
„... jer smo čule da se razjareni gradečanci spremaju tamo otići ...“ brže boje ispali Bobata ...
„... i oteti dijete ocu te ga za kaznu živo spaliti ...“ umetne Amata ...
„... sve za osvetu što ne mognu spaliti nas jer im sve četiri pobjegosmo.“ složno i u glas izgovore sve tri coprnice.
„A kad smo se sa malom buci buci bu Beatom vratile u ovo vrijeme, ljubi te teta Agata ...“ obrati se Agata djetešcu koje se na njene slatke riječi samo smješkalo ...
„... prvo što smo napravile bilo je ...“ nastavi Bobata ...
„... otići u apoteku, tu u onu našu na Gornjem Gradu" namigne Amata i nadoveže „i kupiti za joj početak nešto hrane i pelena ...“ nadoveže se Amata ...
„... K Crnom Orlu ...“ kliknu potom u glas sve coprnice i završe:
„... kako ti s time za početak ne bi imao problema. Vi muškarci ste ionako niškoristi!“ u glas ispale sve tri.
Na trenutak nasta tajac. Furbi je na čas pogledavao njih a čas malu Beatu koja mu se samo nevino smješkala i mahala malom ručicom držeći malu lutkicu - coprnicu na metli.
„Sinoć je Renata došla kod mene i otišla spavati u svoju sobu.“ započne Furbi.
„Sama?“ coprnice ga prekinu pitanjem.
„Što mislite, da sam joj se trebao trebao pridružiti?“ Furbi ispali protupitanjem.
„A zašto nisi?“ upitno u glas pogledaju sve tri namigujući mu.
„Znam kako me bije takva reputacija ali ...“ počne Furbi ...
„... Ti si kavalir i đentlmen ...“ unese se Agata ...
„.. i nikada ne činiš ono ...“ nastavi Bobata ...
„... što dama sama učiniti ne poželi.“ namigne mu Amata.
Furbi ih pogleda i brzo se snađe.
„Pa kad sam se ujutro probudio našao sam njenu sobu opet praznu. Ovaj puta nije ostavila dukat već je svoje stvari uredno složila u ormar i nestala.“ objašnjavao je.
„Što znači da će ti se sigurno vratiti ...“ započne priču Agata ...
„... pa ćemo se mi od tebe oprostiti jer ...“ na brzinu doda Bobata ...
„... moramo otići do nje, ona nas već čeka ....“ ispali Amata ..
„... kod tebe.“ značajno i u glas izreknu sve tri coprnice.
„Hej a kako ćete ući. Renata nema ključeva a ni vi?“ pita ih Furbi.
„O maleni, ne brini za to ...“ nasmije mu se Agata ...
„... znaš tko smo mi i što sve možemo ...“ namigne mu Bobata ...
„... pa nam ne trebaju ni ključevi a ni vrata.“ završi Amata isplazivši mu jezik.
„Mi se tamo jednostavno tamo naslikamo i tebe dočekamo. Svih pet!“ zajedno u glas namiguju coprnice.
Coprnice zatim pozovu konobara, plate piće i pokupe se sa dječjim kolicima u kojima je već spavala mala Beata. Gledajući ih kako se ukrcavaju u parkirani automobil podno kavane i odlaze pravac Jurjevske, Furbi se okrene i kratko reče psu:
„Bo, mi sada idemo kući.“ na što pas veselo skoči i uputi se put Vrazovog šetališta što se s Ilirskog trga spušta na početak Dubravkinog puta.
Kad siđe do dječjeg igrališta, par produžio put Tuškanca i Saloona. Prolazeći ispod Hemingway bara, nekad Zvezdišća, par skrene niz Dežmanovu i zaputi se put Donjeg Grada, Frankopanskom na jug.









(nastavlja se)


Oznake: Zagrebački dekameron

30.08.2014. u 19:58 • Dobre vibracije (19)Troši toner#

U fokusu

OVA BLOG STRANICA PRILAGOĐENA JE ZA WINDOWS 10 OKRUŽENJE I MS EDGE






Kutak kazala koji informaciju daje što bit' će objavljeno skoro, sve kako pučanstvo ne bi zabludom lutalo jer u mraku se obično ništa pametno ne nađe izuzev, ah tko će ga znati.





Bocca di Rossa

Niska što opisuje vječnu ljudsku komediju od kada je svijeta i vijeka na koju vječna ljudska glupost uvijek i ponovo nasjedne a što za vas zabilježi i uprizori meštar Bocaccio.

@ Bocca di Rossa
___(o ljubavi svetoj i ljubavi putenoj)
@ La Dolcenera
___(o tome kako Ruža pronađe sreću)
@ La Redenzione
___(o tome kako se Ruža iskupi od grijeha)
- Novela 4: La Partita
___(o tome kako sprijeda i straga Ružu orobe dva svjetovna vraga)
- Novela 5: La Manipolazione
___(o tome kako informacija postaje manipulacija)
- Novela 6: La Prestazione
___(o tome kako se izvodi predstava)
- Novela 7: La Finestra
___(o ljubavi čistoj, o ljubavi jedinoj)

(kraj)

Copyright © by Bocaccio, Zagreb



Novele iz albuma






Agramerske priče

Niz novela koje spominju čudnovata uprizorenja sa zagrebačkim coprnicama štono dogode se u vremena razna, što onomad a što sad. Novele te razbibrigu slave a hrane znatiželju vašu što spomen metne na ljudsku pakost ali i dobrotu koja bliskošću milih duša zrači. Zabilježi, uprizori i podastre meštar Bocaccio Zagrebački.

@ Zvezdišče
@ Coprnica stuba Kapucinskih
@ Vještičje sijelo
@ Čarobni pehar
@ K Crnom Orlu
@ Tajni Grad
@ Okrutne igre
@ Sveti Gral
© Seks i grad
(kraj)


Do kraja svijeta

Niska optimističnih novela sa svih strana koje slijevaju na mjesta gdje najljepše je biti. Prozori su to što gledaju i katkad zazvižde melodiju što detalje poji koji ne trebaju zaboravljeni biti. Sve to meštar Bocaccio zabilježi i ukrasi tipkovnicom riječi.

© Satellite of Love
- Izgubljeni u prijevodu
© Kad najljepše je voditi ljubav
- Dražesni poljupci svibanjski
© Soulmates (Do kraja svijeta)

(kraj)


Što žene žele

Niska novela koja poduči patera Očenašeka što i kako činiti te ga uputi u ljudske slabosti, tajne i vline. I jošte ga nauči da one nisu Bogu mrske kako se to ponekad nekima učini, nu naprotiv da su drage ter svašta dobrog i poučnog Svijetu iznjedriti mogu. Remake u novom vijeku na veselje i radost a u spomen na Prethodnika Velikog koj' onomad zabilježi priliku poneku koja jošte i danas bridi ter zabavu a i pouku daje.

© Novela prva: Soba s pogledom
© Novela druga: Kad se bistre sestre slože i olovo plivat' može
© Novela treća: Svetac
© Novela četvrta: Što jest, jest
© Novela peta: Obiteljski posao
© Novela šesta: Kako Izabela očuva čast a sebi da počast
© Novela sedma: Kato, Kato, moja ljubav, moje zlato

(kraj)


Nepristojne priče

Zagrebački dekameron s ponosom metne ovaj ciklus novela erotskih koj' cilj postati hit ima ljeta gospodnjeg. Lako ke to i zabavno ter štivo poućno za sve one kojima pouka il' poduka treba kao i za one koji podučavati svekoliko mogu. Za one koji se snažnima osjećaju da razabru žito od kukolja. Baš k'o što onaj reče, ljubav nikad nije tako dobro prijala kao što prija danas.

© Tramvaj zvan čežnja
© Dugo toplo ljeto
© All That Jazz
© San ljetne noći
© Kako sam postala sponzoruša
(kraj)


Ljubav preko Interneta

Bilješke jedne tipkovnice o ljubavnim i inima zgodama i prigodama sa iskustvima sajber i stvarnog svijeta koji današnjem životu definitivno uzima homo sapiensa, ukoliko ta vrsta još uopće postoji.

© Jeftini ljubavni romani
© Priča o ljubičici i ruži
(kraj)


Priče iz Maksimirske šume

Osebujne novele iz života vučica koje se u noćima, kad pun mjesec obasja zvjezdano nebo ponad Maksimirska šume, vode čudesnim putevima svega onoga što čini život a što tipkovnice perom pribilježi meštar Bocaccio vama na čitanje da bi odmorili dušu.

© Pogled u zjenicu oka
© La Mariposa ala cart
© Kako uhvatiti zlatnu ribicu (doručak u krevetu)
© Priča o ružnom pačetu (Jedna obična priča)
© Kako prevariti vraga (True love story)

(kraj)


Priče iz škrabice

Štikleci novela što na neobičan način premošćuju prostor i poniru čas u vrijeme sadašnje a čas u vrijeme prošlo ter ne znaš što zbilja a što san je i što novi dan donosi Sve u svemu, ugodna zabava izvučena iz zaborava prašnjave bakine škrinjice. Novele su to za odmor, osmijeh i trunak mašte koju goni želja skrivena u tajni da ugodan trenutak poneki smjerno vam dade.

© Novela o ključiću i bravici
© Zlatokosi konjušar
© Klavirski koncerti Ewe Bonerowsky
© Evanđelje po Zorki
© Novela o Nevici i Franiću
© Kad top prepolovi dan
© Tramwajčica
(kraj)


Samostanske priče

Spomen što ga Bocaccio zagrebački metne u čast i slavu svog prethodnika fiorentinskog koj' onomad šaljive zgode perom na papir ovjekovječi a u kojem se nalaze novele razne o šaljivim ljubavnim zgodama novovijekim i posvećenim raznim stvarima svevijekim.

© Gondoli, Gondoli, Gondola
© Važno je zvati se Ernest
© Dobro jutro Margareta
© Do re mi fa so la si do
© Kako pregoriti na poslu bez suvišnih zašto
© Kako konju prebrojati zube
© Čudnovati događaji u samostanu svete Basilisse

(kraj)


The Beach

Jeste li doživjeli pustolovinu života? Ako jeste, neka vas ova zbirka neobičnih novela izvučenih iz prašnjavog romana podsjeti na nju. Ako pak niste, zavirite u predložak taj da bi složili vlastitu. Ne volite li avanturu nitko vam nije kriv jer sami jadni ne znate kolika uzbuđenja i radosti života gubite obitavajući pod kapom nebeskom.

© Prolog: Tajanstvena karta
© Dolazak: Batangas na kraju svijeta
© Otok: Mindoro Oriental
© Plaža: Rajski vrt tropskih mora
© Plaža: Tamaraw ili povratak iz plave lagune
- Plaža: Hey sir, do you want to buy a massage?
© Indiana Jones: Ultravox na terasi Vienna caffea
© Indiana Jones: Tajanstveni Mindoro Occidental
© Ermita, Ermita: Metro Manila na dlanu Intramurosa
© Epilog: Snovi jedne stjuardese na letu OU491

(kraj)


Ispovijed jedne čokolade

U davna vremena neki je pjesnik napisao da su sve velike i prave ljubavi tužne. No moraju li one uistinu takve biti? Saznajte toi provjerite te prema osobnom raspoloženju odaberite kraj što priči značaj završetka il’ svršetka daje.
Bilježim se sa štovanjem,
Bocaccio.


© Toranj
© Povratak
© Čokolada
© The Blogger
© Latice padaju
© Svi naši svršetci

(kraj)


The overture

O zgodama i nezgodama što započinju i zaršavaju u Zagrebu a u međuvremenu se odvijaju u metropolama raznim sjeverne Europe daleke. Uz prelijepa svršavanja koje božji dar putenosti nam pruža, saznajte poneku zanimljivost o gradovima a koja se obično ne spominje u turističkim vodičima iako bi možda spomenuta trebala biti.

© Katarina sa Gornjeg grada
© Harvest End
© Fantastični snovi Gospodara prstenova
© Do the Strand
© Kod kuće je najljepše
Bonus:
- © Na tem Práhskyem mostě
- © Violinski koncerti u Veronikagaβe 17
- © Syrena Ryneka Warszawszkogiego
(kraj)


Cherchez la famme

O balerini koja je voljela život sa promišljanjima o razlozima zašto je ponekad teško prihvatiti život u dvoje. Tople novele protkane su šalama i nekim veselim zgodama u kojima se svi prepoznajemo uživajući u daru ljubavi.

© Djevojke na fotografijama
© Portret jedne balerine
© Posljednja večera
© Labuđe jezero
© Ljubav na kraju grada

(kraj)


Kad zamirišu trešnje

Novele o proljeću jedne tankoćutne vampirice koja je odlučila postati strasna žena vrele krvi u čemu je uspjela a što zabilježi i ubaci u bilježnicu Furbijevih dogodovština novovijekih neobičnih meštar Bocaccio zagrebački.

© Legenda o vampirima
© Hitna služba
© Sutra je novi dan

(kraj)


Life during wartime

Čitajte pomno novelu ovu
što spjevana bi jedne Ivanjske noći
u ko'j mlađak sklanjajuć' zvijezde sa neba
ljubavi strasnoj uzdigne slavlje.
Pa kad vas na rijeku put smjera nanese
spomen na ovu tad ćutite priču
o ljubavi koju ljuljuškaju vali,
na splavi, na rijeci, pod mjesecom sjajnim.


© Pastirova priča
© Crime of Passion (Shekespear's dream)
© Tajna receptura ili kako se radi roquefort

(kraj)


Čudotvorac

Tri novele o čudnovatim događajima sa plavookim zagrebačkim anđelima koji su podno Sljemena Bogu ispali iz torbe i donjeli veselje u sva četiri godišnja doba a koje prema diskretnim naputcima planinara pribilježi meštar Bocaccio zagrebački i za vijeke buduće ovjekovječi.

© Cvjetna nedjelja
© Na Sljeme, na Sljeme, na Sljeme
© Na Tri kralja ili sve je dobro što se dobro svrši

(kraj)


Julijana

Lepršave novele posvećene ljubavi o zagrepčanki koja živjela je za ljepotu što pruža je umjetnost zbog koje Pariz posta njen drugi dom.

© Ljetna razbibriga - Zagrebački fukodromi
© Prilog vječnom pitanju o tajni ženskih gaćica
© Umjetnički paviljon
(kraj)


Djevojka sa Dubravkinog puta

Novele posvećene jednom ljetu i trenucima slatkim u kojima spominje se jedna djevojka koja znala je što želi a što je na svoj osebujan način i ostvarila.

© Gdje je najbolje voditi ljubav?
© Poslovni ručak zagrebačkog fakina
© Vesele žene zagrebačke

(kraj)


Karmela

Storija u niski od pet novela koje pomno se i poskrivečki čitaju u krevetu pred spavanje. Od ponedjeljka do petka. Ukoliko vam liječnik prepisao je život bez stresa, vi ostavite se čitanja novela ovih poradi posebnog uzbuđenja koja bi mogla naštetiti vašem zdravlju. Ako niste slučaj taj, stupite korakom i ophodite sad novele te.

@ Dvije i po novele
© The Story
© Moja ljubav
© Čista pornografija - Tjelovo
© Može li žena silovati muškarca

(kraj)


Daj se Ines

Štikleci novela koje na neobičan način premošćuje prostor i poniru čas u vrijeme sadašnje a čas u vrijeme prošlo ter ne znaš što zbilja je a što san i što donosi novi dan. Sve u svemu, ugodna zabava izvučena iz zaborava prašnjave škrinjice za odmor, osmijeh i trunak mašte koju goni želja skrivena u tajni da ugodan trenutak poneki smjerno vam dade.

© Umjesto predgovora
© Žena dijete
© Ljeto je u gradu a ribice u ribnjaku
© Dekadencija na reliju Pariz - Dakar
© Samo za odlikaše
© Mille miglia - La corsa piu bella del mondo

(kraj)

Copyright © by Bocaccio, Zagreb